Karnozin i Anti-age djelovanje

Gotovo je nevjerojatno kako jedna tako mala dipeptidna molekula može imati tako veliku ulogu u pomlađivanju organizma. Interesantno je kako je postojala glasina da je Boris Jeljcin dugo uzimao „ruski super-vitamin“ -karnozin i stoga je izgledao 10 godina mlađi.

Karnozin Extra ima izuzetnu sposobnost pomlađivanja stanica u procesu starenja i čini ih potpuno funkcionalnim i zdravim. Prije nego što su bili poznati rezultati istraživanja karnozina, pretpostavljalo se da se stare stanice ne mogu pomladiti. Nedavne studije pokazale su kako karnozin povećava vrijeme između staničnih dioba i istovremeno povećava njihov broj. To znači da se život stanice značajno produžava, a međusobna ovisnost je direktna – više karnozina, duži vremenski period između dioba i veći broj dioba.

Brojne znanstvene publikacije pokazale su kako karnozin ima veliki potencijal u borbi protiv starenja zbog svoje izvanredne sposobnosti zaštite i jačanja funkcionalne aktivnosti osnovnih jedinica koje grade organizam, poput stanica, DNK i lipida. Karnozin se s pravom može nazvati spojem koji produžava život. Obzirom da je apsolutno siguran, prirodno se nalazi u organizmu i hrani, a potvrđeno je i da produžava život u kulturama stanica humanog i životinjskog porijekla, smatra se fundamentalnom tvari za produženje života. Njegova antioksidativna, zaštitna, kemijska i anti-glikacijska aktivnost doprinose normalnom funkcioniranju stanica.

Karakteristika karnozina da usporava proces starenja nije samo posljedica njegovog antioksidativnog djelovanja. Još jedan mehanizam kojim karnozin štiti stanice od oksidativnog stresa je sposobnost da se stvori kelatni kompleks, što je objasnio tim profesora Bruce N. Amesa s Univerziteta Berkeley u Los Angelesu. Formiranje kelata s teškim metalima poput kadmija, bakra, željeza, žive – sprječavaju sudjelovanje ovih metala u štetnim reakcijama s peroksidima.

Posljednja istraživanja dokazuju kako pacijenti koji uzimaju karnozin određeno vrijeme (6 do 12 mjeseci), izgledaju mlađe nego prije upotrebe. Ovo podržavaju pronalasci laboratorijskih istraživanja i drugi eksperimenti, koji pokazuju kako karnozin može pomladiti staničnu kulturu, kao i potisnuti vidljive znake starenja živih organizama (laboratorijskih životinja). Tijekom ovih istraživanja karnozin je značajno odložio razvoj kožnih nabora u predjelu oka, krivljenje kičme, tipične manifestacije starenja. Što više, ne samo da su miševi koji su dobijali karnozin izgledali mlađe u odnosu na one u kontrolnoj grupi (bez karnozina), nego su i dostizali 20% duži životni vijek.

Moguće je objasniti anti-age učinak usporedbom djelovanja čistog karnozina i proizvoda koji nastaju degradacijom karnozina u krvi. Oni nastaju djelovanjem specifičnog enzima karnozinaze koji rezultira akumulacijom histidina i beta-alanina. Da bi se dokazale ove razlike, u eksperimentima se koristio Drosophila melanogaster koji ne sadrži enzime koji razgrađuju karnozin. U ovim eksperimentima je dokazan sličan i još snažniji učinak na održivost života upotrebom karnozina, a gdje karnozinaza nije bila prisutna. Ovo sugerira kako sam karnozin (a ne proizvodi njegove enzimske degradacije) pokazuje očiglednu zaštitu života stanica. U zaključku, upotreba prirodnog antioksidativnog i anti-glikacijskog agensa karnozina može otvoriti nova poglavlja i strategije u suvremenoj geroprotekciji.

Normalne stanice stare, kao što stare i njihove replikacijske sposobnosti, tj. broj dioba. Kraćenje DNK telomera se događa pri svakoj diobi (telomera=marginalni kompleks DNK s proteinom koji štiti vrhove kromosoma). Ovo skraćenje DNK poslije svake diobe uzrokuje stvaranje takozvanog signala uništenja DNK (DNA-damage signal) i u određenom trenutku aktivira se p53 (tumor protein). Neke vrste kemoterapija induciraju ovako brzo starenje malignih, ali i zdravih stanica. Nasuprot njima, karnozin ima jaku sposobnost preokrenuti znakove starenja stanica kože (fibroblaste) i vrati njihovu funkcionalnost, zajedno s produžetkom njihovog života. Ovakvo djelovanje je karakteristični učinak karnozina i služi za prevenciju svih formi štetnih promjena u molekulama proteina i fosfolipida, također za značajno ograničenje skraćenja DNK telomera, da bi spriječili oštećenja DNK. Ograničenje u broju staničnih dioba se zove Hajflikova granica. To je maksimalan broj staničnih dioba koje se dogode prije njene destrukcije. Hajflikova granica se odnosi na smrtnost stanice. U stvari, većina stanica se regenerira kada se diobom podijeli na dvije kćeri stanice. Kada stanice dostignu Hajflikovovu granicu, dolazi do njihovog starenja. Stanice koje stare su još žive, ali više nisu sposobne vršiti diobu, oštećene su im struktura i funkcionalnost.

Ljudski fibroblasti su vrlo pogodni za kultiviranje i laboratorijska istraživanja. Kulture ostarjelih fibroblasta se ne mogu zamijeniti mlađim, koje su prilično usklađene i formiraju grupe paralelnih vlakana. Nasuprot tome, stari fibroblasti su granulirani, različite veličine, ne grupiraju se i njihova vlakna su nepravilna i različite veličine – izgube sposobnost graditi pravilne forme. Ove važne karakteristike starih stanica se nazivaju adultni fenotip (dok mlade stanice predstavljaju juvenilni fenotip). Pod vodstvom liječnika McFarland-a, australskog znanstvenika, izvršen je izuzetan niz eksperimenata kojima su dokazali kako karnozin pomlađuje stanice koje stare. Posebno je zanimljivo sljedeće – kada se stanice koje stare stave u kulturu obogaćenu karnozinom, one pokazuju ne samo fenotipske promjene od starih do mladih, nego se poveća i njihova sposobnost diobe. Oni su ponovo pokazali svoju sposobnost organizacije, postali su usklađeni i gradili organizirane grupe vlakana. Kada se vrate u kulturu bez karnozina, znaci starenja se vraćaju brzo. Kada se iste stanice opet stave u kulturu s karnozinom, ponovno pokažu osobine juvenilnog fenotipa. Ovo je ponovljeno s istim stanicama više puta i uvijek je pokazivalo iste rezultate. Štoviše, karnozin je značajno produžio život starih stanica. Kasnije su ove eksperimente potvrdili i britanski znanstvenici na čelu s liječnikom Alanom Hipkiss-om.

Karnozin odlaže procese starenja u kulturi ljudskih fibroblasta i može promijeniti adultni fenotip u juvenilni. Bez obzira na pozitivne osobine antioksidansa da uklone slobodne radikale, oni nikada nisu pokazali sposobnosti sprječavanja starenja kao karnozin. Ovo su samo udružene, dodatne osobine karnozina u djelovanju na procese starenja. Posebno se primjećuje kako je karnozin sposoban reagirati s karbonilnim grupama te formirati „karnozirane” polipeptide (adukte), što potiskuje procese starenja i smanjuje formacije oštećenih proteina koje su tipične za te procese.

Revitalizujući učinak karnozina na fibroblaste, također objašnjava zašto se značajno poboljšalo zarastanje rana poslije kirurških intervencija.

Stanice koje stare također proizvode adhezijske molekule koje uzrokuju zadebljanje zidova krvnih žila i njihovu krtost (ateroskleroza). Ove stanice proizvode i druge dodatne razarajuće enzime i protuupalne citokine, koji djeluju u udaljenim dijelovima tijela (transportiraju se kroz krv). Na ovaj način, relativno mala količina starih stanica uzrokuje velike promjene u funkciji i integritetu kože. Stare stanice se akumuliraju u svim organima i tkivima gdje dolazi do apoptoze (programirana stanična smrt) i do degenerativnog procesa starenja. Osim toga, izobličenje mikroskopskog okruženja akumuliranim starim stanicama može biti razlog za povećanu incidencu malignih bolesti kod starijih osoba.

https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2874395/