Karnozin i Anti-tumorsko djelovanje

Anti-tumorske osobine karnozina primijećene su još prije tridesetak godina. Karnozin sprječava oštećenje DNK koje može dovesti do promjena zdravih stanica i pretvoriti ih u tumorske. Karnozin inhibira rast tumora i sprječava širenje već postojećih metastaza do zdravih tkiva.

Karnozin snižava razine ATP-a u tumorskim stanicama i time smanjuje njihovu energiju za proliferaciju. U današnjim znanstvenim istraživanjima posebna pažnja se posvećuje korištenju prirodnih tvari u tretmanima maligniteta. Prirodni antioksidans karnozin pripada ovoj vrsti molekula s obzirom da je znanstveno potvrđena njegova značajna anti-tumorska aktivnost in vitro i in vivo. Nedavne studije su pokazale kako karnozin sprječava širenje raka debelog crijeva utječući na razinu ATP-a u zahvaćenim stanicama kao i na stvaranje ROS-a (reaktivnih slobodnih radikala kisika).

Supresijom MMP-9 gena karnozin sprječava širenje raka jetre. Karnozin smanjuje razine AGE’s (završni produkti glikacije) koji su obično povećani u tumorskim stanjima. Karnozin povećava efikasnost kemoterapeutika kao što je 5-fluorouracil. Smanjenjem mitohondrijalnog oksidativnog stresa, karnozin usporava starenje stanica koje dovode do raka jajnika.

Anti-tumorske učinke karnozina prvi su opisali znanstvenici Nagai i Suda (1986). Oni su subkutanim postupkom prenijeli sarkom-180 tumorskih stanica u tijela laboratorijskih miševa. Jedan dan nakon prenošenja, davan im je karnozin subkutano 2 cm od tumorskih stanica. Tretman karnozinom (50 mg/per/day) ponavljan je svakog drugog dana. Uspoređujući rezultate karnozina i fiziološke otopine primjenjene na isti način, primijećeno je značajno smanjenje rasta tumora kod miševa gdje je apliciran karnozin. Nažalost, ovi eksperimenti nisu zavrijedili tadašnju pažnju stručne javnosti, vjerojatno zato što originalno istraživanje nije bilo na engleskom jeziku. Tek 20 godina kasnije, inspirirani radom Holliday-a i McFarland-a (1996.) koji su otkrili kako karnozin selektivno inhibira rast tumorskih stanica, Renner i suradnici su 2008. godine pokazali kako karnozin inhibira rast tumorskih stanica izoliranih iz glioblastoma.

Očekivano je da karnozin neće pokazati nikakve neželjene nuspojave i da pomaže pacijentima koji su na određenim anti-tumorskim terapijama. Jedan primjer je i smanjenje oštećenja pluća prilikom primanja radioterapije (Guney i suradnici 2006). Generalno gledano, ionizirajuće zračenje je još uvijek visoko učinkovit tretman za različite vrste tumora i s toga se često i koristi. Formiranje ROS (reaktivnih vrsta kisika) je jedan od vodećih uzroka oštećenja stanica uslijed radijacije(Riley 1994). Karnozin štiti stanice i zdrava tkiva od ovih oštećenja uslijed svojih antioksidativnih i protuuplanih osobina.

https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/24292217