Karnozin i Karbonilacija proteina

Zašto su stariji ljudi i životinje vizualno drugačiji od mlađih? Ukoliko želite odgovor u jednoj rečenici, uglavnom je to zbog promjene proteina u organizmu. Proteini su tvari koje su najvažnije za svakodnevno funkcioniranje živih organizama. Dakle, njihova modifikacija ima značajni utjecaj na funkciju organizma i na njegov izgled. U posljednjem desetljeću, brojni istraživački projekti su fokusirani na ispitivanje modifikacije proteina, kao najvažnijeg uzroka starenja i degenerativnih bolesti. Ove modifikacije proteina (pogoršanja, promjene strukture itd.) posljedica su oksidacije (utjecaja slobodnih radikala) i glikacije.

Naše tijelo je, uglavnom, sačinjeno od proteina. Međutim, naš antioksidativni sustav i ostali zaštitni procesi ne mogu u potpunosti zaštiti proteine. Oni su u opasnosti da se podvrgnu destruktivnim promjenama tijekom života, posebno djelovanjem slobodnih radikala, glikacije, kao i procesom zvanim karbonilacija. Drugim riječima, karbonilne grupe (>C = 0) vezuju se za molekule proteina (a također i za molekule fosfolipida) – što dovodi do narušavanja strukture proteina u procesu zvanom proteoliza. Obzirom da karbonilacija proteina nastaje prije gubitka integriteta stanične membrane, ona je povezana s toksičnim procesom, koji dovodi do starenja i smrti stanica.

Većina procesa modifikacije proteina, njihova stvarna denaturacija i proteoliza (razlaganje) su izazvani oksidacijom (slobodni radikali), karbonilacijom, građenjem ukrštenih veza (cross-links), glikacijom i stvaranjem naprednih završnih glikacijskih proizvoda (AGEs). Ovi procesi se ne pojavljuju samo u općim promjenama u vezi sa starenjem, već su tipični za promjene koje se manifestiraju starenjem kože, razvojem katarakte i u degenerativnim procesima živčanih stanica (npr. gubitak pamćenja, demencija itd.).
Brojna znanstvena istraživanja upućuju na karnozin kao efikasnu tvar koja djeluje protiv svih spomenutih procesa denaturacije proteina. Karnozin reagira s karbonilnom grupom i formira takozvani protein-karbonil-karnozin adukt, time štiti ovaj protein i obrće štetni proces u obnavljanje oštećenih struktura proteina.

Karnozin Extra je proizvod koji znatno premašuje tradicionalne antioksidanse poput vitamina E i selena, koji nisu toliko efikasni koliko se ranije mislio.

Tradicionalni antioksidansi sigurno imaju važnu ulogu u različitim procesima uklanjanja slobodnih radikala, ali nemaju utjecaja na karbonilaciju i glikaciju. Nema sumnje kako utjecaj različitih antioksidansa predstavlja ključni proces biokemijskih reakcija koje štite od slobodnih radikala, koji oštećuju biološke strukture. Očekivati da će tradicionalni antioksidansi zaštititi od neobuzdanih procesa glikacije i karbonilacije je isto što i graditi kuću sa šerafcigerom – osnovnim alatom, ali potpuno nesposobnim da zamijeni ostale važne alate.

Karnozin je čisto i prirodno, višenamjensko i univerzalno sredstvo zaštite proteina, razvijano evolucijom, kako bi upravljalo brojnim faktorima povezanim s procesima degradacije proteina. Usputne kemijske reakcije koje remete biološke strukture i funkcije tijekom starenja su rezultat toksičnih utjecaja mnogih unutrašnjih i fundamentalnih elemenata organizma – kisika, šećera, masti i osnovnih metala. Organizam ne može opstati bez ovih biokemijskih elemenata. Nedavno nam je znanost o prehrani pružila informacije kako bi bolje razumjeli njihove utjecaje i imali bolju kontrolu. Proteini nisu jedini koji su denaturirani karbonilacijom – fosfolipidi su također podložni karbonilaciji. Karbonilacija fosfolipida uzrokuje oštećenja uglavnom u centralnom i perifernom živčanom sustavu koja vode do poremećaja u pamćenju i percepciji. Karnozin može zaštiti fosfolipide od karbonilacije, vjerojatno i regenerirati ih (kao što čini s proteinima), stoga nije slučajno što je ovaj čudesni dipeptid nevjerojatno važan „neuroprotektor“ (čuva živčane stanice).